Svake druge godine u septembru krenem na Hvar gdje se obavezno snabdijem sa mirišljavim i slatkim plodovima rogača (Ceratonia siliqua, L.), drveta iz porodice mahunarki koji raste praktički samoniklo, samouvjereno noseći predznak “bio” i “organski” tu na otoku, medju makijom, maslenicima i kamenitim mjestima, udaljen od zagadjenja, šiban morskim vjetrovima i na škrtom, ali zato mineralima bogatom tlu. Čuvam ga u papirnim fišecima i meljem u mlinu za kafu nakon što ga natrgam na komade. Tvrde sjemenke se nikad ne samelju, njih samo odstranim. Zanimljivo da se u arapskom jeziku za rogačevu sjemenku koristi naziv quirat odakle dolazi riječ karat, jer su se njegove sjemenke u antičko doba koristile kao prve mjerne jedinice u razmjeni dragocjenih metala na Istoku. Jedna rogačeva sjemenka imala je vrijednost jednog karata, jer bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama.

*Ako čuvate rogač u papirnim vrećicama ili fišecima kako ih kod nas zovu, mogu jako dugo očuvati svježinu i samljeti po potrebi.*

Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Najvjerojatnije je upravo rogač bio hrana iz biblijskih vremena. Smatra se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potječe njemački naziv za rogač - Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh/Jovanov hljeb.

Kao dijete obožavala sam ga grickati, tada ga se još moglo naći na mostarskim tezgama, a sjećam se, osim u kolače, davao se i kao lijek kod dijareje (smoothie banana-rogač je u tom smislu izuzetno učinkovit). Doktor Ramos iz Španjolske primijetio je 1941. da su djeca koja su se hranila ovom namirnicom imala manje probavnih tegoba od druge djece. To ga je navelo da uvede ljekovitu namirnicu za liječenje dispepsije, enteritisa i dijareje. Tanini u rogaču djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice. Adstringentno djelovanje je reakcija taloženja proteina pomoću tanina i stvaranje zaštitnog sloja na sluznici smanjujući podražaj u crijevima. Uspostavljanje formirane stolice zabilježeno je 2 dana nakon početka terapije rogačem, dok terapija do potpunog oporavka traje u prosjeku 6-8 dana.

Obiluje bakrom, selenom, fosforom te željezom. Sadrži i galnu kiselinu koja djeluje antivirusno, analgetski, antioksidativno, antibakterijski i antiseptički. Pomaže u prevenciji dječje paralize, sprječavanju alergija i jačanju imuniteta.

Zbog visoke količine kalcija i fosfora pomaže smanjiti rizik od osteoporoze te čuva zdravlje zubi i kostiju. Savjetuje se za prevenciju raka pluća, a sprječava i rak maternice.

Najkarakterističnija njegova osobina je sličnost čokoladi ali pri tom ne sadrži kofein i teobromin i rijetko djeluje kao alergen pa je vrlo povoljan za osobe koje su osjetljive na čokoladu. Vrlo je sladak pa ne treba pretjerati sa njegovom količinom u receptima.

Ovaj recept osmislila sam kao idealne energetske štanglice koje nosim uvijek sa sobom na posao ili put, u torbi da se nadje ako mi treba brza doza energije. U receptu je i maca u prahu koja nije obavezna ali se savršeno uklapa okusom i harmonizirajućim utjecajem jer ova adaptogena biljka daje tijelu ono što mu je potrebno u odredjenom trenutku, djeluje antiaging i balansira hormone.

Za ovaj recept vam je potrebno:

80 g badema
1/2 šolje groždjica
1 supena kašika mace u prahu (po želji, nije obavezno)
3 supene kašike rogača (može i dvije ako želite manje slatko)
1/2 šolje urmi
sok od 1 mandarine

Prvo sameljite bademe, zatim dodajte sve ostale sastojke i sameljite još jedanput u sjecku ili food procesoru. U kalup postavite providnu foliju i u nju utapkajte smjesu, izravnajte spatulom.

Za preljev:

5 supenih kašika ekstra djevičanskog kokosovog ulja
4 kašike rogača
U rastopljeno kokosovo ulje (možete ga vrlo brzo rastopiti ako ga stavite u posudu koju ste stavili u posudu sa vrućom vodom) dodati rogač i izmiješati. Preliti preko smjese u kalupu. Posuti narezanim sjemenkama, orašastim plodovima, naribanom korom bio naranče ili mandarine i/ili suhim voćem. Ja sam u ovoj verziji koristila narezane lješnjake i suhe kajsije. Djeluje vrlo dekorativno i obogaćuje okus štanglica.

Sve zatvoriti prozirnom folijom i staviti u zamrzivač 2-3 h ili najbolje preko noći. Izvaditi iz folije, narezati na štanglice ili ako vam više paše, na kockice, i čuvati u frižideru ili na hladnom. Idelno bi bilo svaku štanglicu uviti u prozirnu foliju ili papir za pečenje i uzimati po potrebi. Bon appétit!